
Porijeklom Ciganin nomad, Veijo Baltzar je finski književnik, upravitelj kazališta i društveni djelatnik – svestrani stvaralac u području kulture. Baltzar je jedan od međunarodno vodećih ciganskih književnika koji je, počevši od 1960-tih, kroz svoju književn ičku, umjetničku i kulturno-političku karijeru bio značajan graditelj mostova između većinskog i manjinskog stanovništva.
Bibliografija ovog nagrađivanog umjetnika obuhvaća više od 72 djela: romane, drame, libreta, zbirke pjesama i filmske scenarije. Njegov roman prvijenac Užareni put (Poltava tie, 1968.) izazvao je veliku buru. Baltzarov posljednji roman, U ratu i ljubavi (Sodassa ja rakkaudessa, 2008.) opisuje sudbinu europskih Cigana tijekom 2. svjetskog rata. Phuro (2000.), nazvan i ciganskim nacionalnim spjevom, bavi se krvnim nasljeđem Cigana nomada, njihovim načinom života kao i duhovnim stvaralaštvom i kulturom.

Veijo Baltzar 1973
Baltzar je bio voditelj vlastitog kazališta, režirao je na desetke predstava, predavao na kazališnoj akademiji, a aktivno se bavi i likovnom umjetnošću.
Snažan identitet, kultura, kao i dubinsko poznavanje kulture većinskog stanovništva utjecali su na Baltzarove oštre i kritičke poglede na oba ta svijeta. On je pisac poznat po hrabroj i nepoštednoj, ali uvijek konstruktivnoj kritici upućenoj kako većinskom stanovništvu, tako i samim Romima, te odnosima moći na kojima počiva multikulturalno društvo.
Baltzar ne zagovara utapanje u većinsku kulturu, ali prihvaća integraciju. Prema njemu, u multikulturalnoj Europi vlada kultura povlađivanja, a to dovodi do toga da se u tome utapaju kako većinsko stanovništvo tako i asimilirane manjine i doseljenici.

Drom ry, Strategijska skupina, 2016

- Veijo Baltzar
Miranda – holokaust Roma
Izložba je bazira se na životnoj priči Mirande, Romkinje iz Slovačke, koja je za razliku od svoje obitelji uspjela preživjeti zatočeništvo u koncentracijskom logoru. Kroz kolaž fotografija koje prikazuju tipičan romski život, ali i romsku umjetnost te patnju u koncentracijskim logorima, izložba donosi šokantnu, ali i stiliziranu priču o romskoj djevojčici Mirandi, o njezinom putu kroz Drugi svjetski rat i preživljavanje Auswitcha.
Izložba je od 2012. do danas putovala po Finskoj, a početak njene međunarodne turneje ujedno je i početak međunarodnog putujućeg projekta Kroz Mirandine oči 2017.–2018. u sklopu kojega se izložba i organizira, a za ostvarenje kojega je Drom dobio sredstva iz EU programa Europa za građane te iz švedskog i norveškog kulturnog fonda. Izložba Miranda – holokaust Roma govori o tihom genocidu Roma za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tijekom turneje po Finskoj razgledalo ju je oko milijun posjetitelja. Ta je turneja uključila i njen postav u Nacionalnom muzeju Finske od 2013. do 2014. godine.

Otvorenje međunarodne turneje izložbe Miranda – holokaust Roma upriličeno je 15. veljače ove godine u finskom Kulturnom centru Espoo dok je svečanim otvorenjem 11. svibnja 2017. u estonskom Muzeju okupacije u Talinu te 15. svibnja 2017. u latvijskom Muzeju geta u Rigi i službeno počela njezina međunarodna turneja. Izložbu je u Talinu otvorio potpredsjednik estonskog parlamenta Enn Eesmaa, a u Rigi njen gradonačelnik Nils Ushakovs.
Cilj projekta Kroz Mirandine oči je potaknuti međukulturalni dijalog te na primjeru holokausta Roma obnoviti podučavanje o europskoj povijesti. Miranda predstavlja Anu Frank Roma, kao i nov te inovativni način postavljanja izložbi koji je ujedno i međunarodni brand. Projekt je privukao veliku pozornost djelomično i zbog činjenice da je riječ o prvoj izložbi o holokaustu Roma čiji su autori sami Romi. Tijekom projekta izložba će obići 19 država te će se postaviti u ustanovama različitih profila. Osim Finske, Estonije, Latvije i Hrvatske, izložbu će, tako, tijekom 2017. i 2018. godine ugostiti Albanija, Argentina, Belgija, Češka, Danska, Francuska, Island, Mađarska, Norveška, Njemačka, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Švedska, Ukrajina te Velika Britanija.
Međunarodnu putujuću izložbu Miranda – holokaust Roma, u organizaciji finske Kreativne udruge za umjetnost i kulturu DROM i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, otvorio je u četvrtak, 29. lipnja 2017. godine u velikom predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu izaslanik predsjednice Republike Hrvatske saborski zastupnik Veljko Kajtazi.

Pozdravne će riječi na svečanom otvaranju putila je dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Nj. E. Timo Rajakangas, veleposlanik Republike Finske u Republici Hrvatskoj, dr. sc. Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, mr. sc. Hrvoje Šlezak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te dr. sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora. O izložbi je govorio g. Veijo Baltzar, autor izložbe i predsjednik udruge DROM, a službeno je otvorio saborski zastupnik Veljko Kajtazi, saborski zastupnik i izaslanik predsjednice Republike Hrvatske. Ulomke romske glazbe izveo je kvartet DUDA 2 te finski ansambl Ludvig XIV.
Izložba je u Republici Hrvatskoj organizirana pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora, a podršku njenoj organizaciji pružili su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te Veleposlanstvo Republike Finske. Ostaje otvorena do 31. kolovoza 2017.
Izložba će svoj vrhunac doživjeti u proljeće 2018. godine kada će biti postavljena u Europskom parlamentu u Bruxellesu.
Pjesme
Veijo Baltzar, Dock D, 2013

Crveni vrt (Punainen puutarha)
Veijo Baltzar, Ciganski san, 2009

Ciganski san (Mustalaisen uni)
Putujem kroz snovidno vrijeme,
Veijo Baltzar, In me, 2013
Kako li sam plakala (Oi kuinka minä itkin)
Briga na pameti,noću u hladnoj nigdini,

Put skitnice (Kulkurin tie)
Ne znam kamo me vodi put,

Polttava tie, Tammi, 1968
Polttava tie, Tammi, 1968

Käärmeenkäräjäkivi, Tammi 1988

Phuro, Tammi, 2000
Linkovi na hrvatskom jeziku
https://hrti.hrt.hr/video/show/3624317/prizma-1-srpnja-2017
www.zagrebacki.hr/2017/06/28/ne-propustite-nsk-stize-neispricana-prica-holokaustu-roma
www.culturenet.hr/default2.aspx?id=77096
www.izravno.com/hr/info/kultura/kultura-28-lipnja-2017/
https://prigorski.hr/nsk-putujuca-medunarodna-izlozba-miranda-holokaust-roma/
http://veljkokajtazi.com/2017/06/30/saborski-zastupnik-kajtazi-otvorio-medunarodnu-putujucu-izlozbu-miranda-holokaust-roma-finskog-autora-veija-baltzara/
www.civilnodrustvo.hr/foto-izlozba-miranda-holokaust-roma-govori-o-kulturi-i-stradanju-roma
http://kalisara.hr/otvorena-medunarodna-putujuca-izlozba-holokaustu-roma
www.min-kulture.hr/default.aspx?id=18787
https://narod.hr/kultura/nsk-izlozba-miranda-holokaust-roma

The Black Ribbon, 1981-1982

Sin 2015-2016

Veijo Baltzar, The Alexander Theatre, 2014
Kontakt
Asistent
Veijo Baltzar
veijo.baltzar@veijobaltzar.fi